Očuvanje šumskih genetskih resursa (FGR) zahtijeva provedbu dobro planiranih strategija, uključujući upravljanje šumskom populacijom (sastojinama) i proizvodnim plantažama, te programe genetskog poboljšanja. Strategije očuvanja FGR ovise o prirodi materijala (npr. vrsta drveća), razdoblju istraživanja, specifičnim ciljevima (upravljanje) i opsegu programa. Cilj ove aktivnosti je procijeniti mogućnost održavanja genetske varijabilnosti šumskih sastojina tijekom vremena u odnosu na “close to nature” upravljanje šumama. Aktivnost B1 prvi se put primjenjuje kombinacijom dviju analiza različitih europskih tipova šuma (EFT-a): tradicionalna analiza šuma pomoću podataka o šumskom inventaru i adaptivni pristup krajobrazne genomike pomoću neutralnih i adaptivnih molekularnih markera (nSSRs i SNPs u kandidatnim genima). Kako bi se realizirao cilj, aktivnost B1 podijeljena je u 3 podaktivnosti.

B1.1 Analiza šumskih ploha. Primjena harmoniziranog sustava praćenja šuma, pružajući relevantne kvalitativne/kvantitativne informacije. Terenski radovi će se izvoditi unutar ploha (2500-5000 m2); pozicioniranje živućih stabala i njihove veličine (prsni promjer i visina), volumen, krošnja i/ili stupnjevi odumiranja će se odrediti i zabilježiti u bazi podataka.

B1.2 Genetske analize. Analize će se provoditi na odraslim stablima odabranim prema specifičnim karakteristikama (B1.1) kako bi se umanjilo srodstvo među jedinkama. Adaptivna genetska raznolikost u usporedbi s neutralnim podacima služi za ispravljanje utjecaja genetske strukture na adaptivnu raznolikost. Kako bi se procijenila prilagodljiva raznolikost, ekološke i genetske varijable će biti u korelaciji: analizirat će se ukupno 20 populacija do pet vrsta drveća u EFT-u u 3 države sudionice.

B1.3 Krajobrazna genomika. Korištenje podataka iz B1.1. i B1.2 za određivanje prostorne genetske strukture prirodnih populacija podržavat će otkrivanje povezanosti između distribucija alela i varijacija u okolišu. Koristiti će se krajobrazna genomika i GIS modeli, STRUCTURE, GENELAND i modeli distribucije alela. Prikupljeni podaci biti će centralizirani za stvaranje zajedničke baze podataka za uzročno-posljedičnu vezu između klimatskih varijabli i parametara biološke raznolikosti. Ovi će se rezultati koristiti za definiranje/razvoj aktivnosti, razine upravljanja, uzimajući u obzir genetske/genomske principe za dugoročnu evoluciju /prilagodljivost  te dovesti do usklađene liste parametara potrebnih za primjenu krajobraznog genomičkog pristupa u dinamičkim jedinicama očuvanja genetike (DCU) i drugim šumama. Ova aktivnost omogućiti će odgovarajuće očuvanje i uporabu FGR-a kao dijela održivog upravljanja šuma. Predloženi pristup inovativna je metodologija koja se primjenjuje u upravljanju šuma. B1 je neophodan za pružanje podataka i informacija za provedbu aktivnosti B2, B3 i B4.