Prirodni rizici, nepoznate klimatske promjene (CC), sposobnost prilagodbe, fragmentacija, ljudski pritisci itd. predstavljaju prijetnju biološkoj raznolikosti na svim razinama, a time i održivosti šumskih ekosustava i pružanja usluga ekosustava. Stoga, važno je imati učinkovit prediktivni model koji će se koristiti u održivom gospodarenju šuma. Za pripremu primjenjivih rezultata za šumska područja Europske unije, podaci genetske, šumske i biološke raznolikosti trebaju se implementirati u GenBioSilvi prediktivni model za održivo upravljanje šumama (SFM). Da bi se pored podataka iz aktivosti B1 postigao taj cilj, planirana su  dvije podaktivnosti.

B2.1 Bioraznolikost. Bioraznolikost proučava se na tri različite razine kao model inputa: genetska, razina vrsta i ekosustava.

• Genetska razina: očuvanje genetske raznolikosti analizirat će se s obzirom na različite sustave/mjere uzgoja. Proučit će se utjecaj upravljanja na genetsku raznolikost, analizirat će se korelacije između karakteriziranih varijabli.

• Razina vrsta i ekosustava: zajedničke micelarne mreže koje podržavaju funkcioniranje ekosustava, kruženje ugljika, hranjivih tvari i vode. Sve vrste drveća koje ćemo proučavati oslanjaju se na njihove ektomikorizne (gljivične) simbionte koji pojačavaju i olakšavaju funkcioniranje finih korijena u hranjivim tvarima, prikupljanju i premještanju vode te pružaju biljkama opskrbu ugljikom. Međutim, funkcionalna kompatibilnost u simbiozi ovisi o vrsti i porijeklu/populaciji drveća te vrstama i soju simbiotskih gljiva, što dodatno utječe na interakcije s drugim mikroorganizmima u tlu. Stoga je identifikacija mikoriznih gljivica, njihove strukture zajednice i mikrobioma tla od najveće važnosti za razumijevanje funkcioniranja i posljedično održivog upravljanja (SFM) šumskih ekosustava, regeneracije i pošumljavanja, posebice nakon poremećaja.

B2.2 Modeliranje. Razrađene informacije o biološkoj raznolikosti i genetskoj karakterizaciji omogućuju definiranje biogenetskih pokazatelja, koji su korisni za najbolje prilagodljivo gospodarenje šumom obzirom na klimatske promjene, u odnosu na vrste i načine uzgoja u šumi. U ovoj podaktivnosti implementirat će se sustav za potporu odlučivanja (DSS) na teritorijalnoj razini (šumska oblast) za područja na koja se projekt odnosi. DSS će sadržavati sljedeće podatke: (1) kartu distribucije projektnih vrsta; (2) trenutnu bioklimatsku kartu projektnih vrsta te scenarij koji se očekuje u sljedećih 50 godina; (3) kartu načina rada i obrade šuma povezanih s projektnim vrstama. DSS će se razraditi tijekom četvrte godine projekta i testirati u aktivnosti B4. Naša primjena modela koristit će podatke nacionalne inventure za nacionalna predviđanja kao i podatke iz gospodarskih osnova u kombinaciji s genetskim podacima za podršku lokalnom očuvanju.

Konačni output ove aktivnosti biti će GenBioSilvi model za održivo upravljanje šumama (SFM), uključujući prilagodljive smjernice gospodarenja šuma u suradnji s aktivnostima B1, B3 i B4, te stručne pozadinske dokumente za strategiju biološke raznolikosti šuma za šumska područja EU-a.